Nema tog materijala na svijetu koji ostavlja dojam udobnosti i topline doma kao što to čini drvo. Naime, u prošlosti se za gradnju kuća najčešće koristilo drvo, a zatim se u graditeljstvu ono zamijenilo betonom i ciglama. No, drvo se ipak vratilo u modernu arhitekturu, koje svakom domu daje svjež i prirodan izgled. Drvo kao građevinski materijal je izdržljivo, ekološko i omogućuje brzu gradnju, pa ni ne čudi što je kao osnovni građevinski materijal u uporabi još od davnina. Fasada je kao “šlag na torti”, ona je posljednji element objekta, a koji zasigurno stvara onaj odlučujući prvi dojam. Drvene fasade najnoviji su trend moderne arhitekture, te svojim prekrasnim svojstvima, odnosno prirodnom raznolikošću, živim izgledom, dobrim građevinskim svojstvima, ekologijom, izdržljivošću i brzinom odaju svoju jedinstvenost i čar. Drvene fasade mogu se postaviti na svaku vanjsku stijenu, bilo da je riječ o montažnoj ili drvenoj kući, ili o kući od cigli i betona. One su primjerene za stambene kuće, kao i za veće javne i poslovne zgrade. Drvene fasade također se savršeno slažu u kombinaciji sa drugim prirodnim materijalima, kao što je primjerice kamenom popločena staza ili stakleni detalji. Vrste drvenih fasada Danas se najčešćše upotrebljava drvo sibirskog ariša, zatim smreka, cedar te neke vrste tropskog drva. Sibirski ariš je izrazito izdržljivo i stabilno drvo zbog teških vremenskih uvjeta i kratke vegetaciske sibirske tundre. Ono ima visoka samozaštitna svojstva, zbog čega ne treba dodatnu kemijsku zaštitu. Naime, sibirski ariš na površini napravi oksidacijski sloj, koji ga štiti od vremenskih utjecaja. Kao i kod ostalih vrsta drveta, tako je i kod sibirskog ariša promjena boje normalna i prirodna pojava. Međutim, ako želite sačuvati originalnu boju, ariš možete premazati bezbojnim tankoslojnim lazurama, a što bi bilo poželjno obnavljati svake dvije do tri godine. Smreka nema svoja samozaštitna svojstva kao sibirski ariš, pa se za nju preporučuje kemijska zaštita, kako bi produžili njenu trajnost i zaštitili je od vremenskih utjecaja. Nakon prvog nanosa impregnacije, slijedi još nekoliko slojeva tankoslojnih lazura u različitim nijansama. Obnavljanje tankoslojnih premaza preporučuje se svakih tri do pet godina. Cedar je trajna vrsta drveta, pa ono ne treba posebno održavanje. Cedar pripada najlakšem igličastom drveću, te u vanjskom okolišu dobije posebnu, jednakomjernu sivu boju. Da bi određenu vrstu drveta mogli staviti na fasadu, ona mora zadovoljavati niz uvjeta, kao što su izdržljivost na temperaturu i sve vrste uvijanja, savijanja i skupljanja, estetika te lako održavanje nakon premaza. Ugradnja drvene fasade Ugradnja drvene fasade počinje od projektiranja i planiranja, a nakon toga slijedi sam postupak ugradnje. Naime, prva faza je ugradnja izolacije, zatim ugradnja aluminjskih nosača podkonstrukcije, ugradnja parne brane, ugradnja podkonstrukcije i nivelacija, ugradnja drvenih obloga te na kraju, ako je potrebno, lakiranje. Da bi ugradnja drvene fasade bila kvalitetna, zid mora biti ravan, fasada mora imati funkciju provjetravanja, odnosno odveđenja kapilarne vlage te mora biti izdržljiva. Ako se fasada lakira, preporučuje se koristiti lazure na uljanoj bazi, jer drvo tako i dalje ima mogućnost primanja i otpuštanja vlage, odnosno drvo ima mogućnost “disanja”. Ono nije umjetni, već živi materijal za koji je potrebno brinuti.